Terra Tolis - provincija hrvatske kulture europskog značenja od 1244. godine.
…bogata je tradicija plodne i plavne panonske ravnice - omeđene rijekom Savom, rijekom Bosnom, rijekom Tinjom i planinom na jugu (do Spreče); prostrana zemlja s obje strane rijeke Tolise, pisane u povijesti kraljevskog ljeta Gospodnjeg 1244...
Te godine daruje hrvatsko- ugarski kralj Bella IV plavnu ravnicu rijeke Tolise (Terru Tolis)... opširnije
Piše: Željko Vukiæ
Funkcionalna BiH – dva entiteta i dva kantona
Usporeðujuæi BiH sa sliènim zajednicama u Europi i svijetu uoèljiv je glavni problemu uèinkovitosti: egoizam i autizam politièko-intelektualnih elita svih triju etnija - da kompromisno i akomodacijski djeluju u kljuènim segmentima izgradnje zajedništva i dobrosusjedstva- kao što to uspijeva drugim višenacionalnim zajednicama: primjerice Švicarkoj, Belgiji i Kanadi.
Oktroirani daytonski Ustav BiH (Aneks IV) konaèno je urušen
briselskim potpisima sedam politièkih stranaka i bh. institucija – i
konaèno je postavljen novi kamen temeljac višenacionalne savezne države
koja može imati pravu europsku perspektivu. Problem „Sejdiæ-Finci“ nije
ni izbliza fingiran, niti ga je sluèajno uvažena europska institucija
proglasila kao kljuèni. Ustav BiH ne samo da je diskriminatorski spram
pojedinih graðana ili grupa graðana, nego je sustavno pogrešan u smislu
zapadne predstavnièke demokracije. Uvesti u sustav krajnje rastezljivu
formulaciju: da se u državne (predstavnièke) institucije biraju osobe
„iz reda – bošnjaèkog, srpskog i hrvatskog naroda“, tj da se u gremije
biraju: Bošnjaci, Srbi, Hrvati – znaèilo je otvoriti prostor za mnoštvo
manipulacija. Što sve mogu sadržavati „redovi jednog naroda“ i koga se
sve može uzeti pod oznaku „Bošnjak“, „Srbin“, „Hrvat“? Ako je nacija
„životna zajednica ljudi sa sviješæu o istoj kulturno- politièkoj
prošlosti i voljom za politièkom autonomijom“, onda je u današnjem
globaliziranom svijetu nemoguæe unutar jedne nacionalne zajednice do u
pojedinosti odrediti ili zanijekati nacionalnu pripadnost pojedinaca
(naravno pod izuzetkom da ne rabimo genetièke ili nesekularne
teorije).
Ovih je dana objavljena knjiga “Uzroci rata. Bosna
i Hercegovina od 1980. do 1992. godine”. Rijeè je o pravoj historiografskoj
poslastici u kojoj je dr. sc. Ivo Luèiæ s Hrvatskoga instituta za povijest
rekonstruirao jedno povijesno razdoblje koristeæi se, meðu ostalim, golemom
kolièinom dokumenata koje su iza sebe ostavile jugoslavenske tajne službe.
Politièki
dogaðaji zadnjih dana pokazali su da je tvrdnja kako je Federacija BiH
dotaknula dno bila preoptimistièna.
Izgleda da nema dna i da se uvijek može iæi još niže. Situacija u kojoj
dvije i pol godine nakon izbora još nema prave, stabilne, legitimne i neupitno
legalne vlasti, pervertirala je do toèke u kojoj su glavne politièke figure u nesretnijem
bh. entitetu dva nekadašnja Lagumdžijina prirepka, Živko Budimir i Lijanoviæi.
Isti oni koji su, prihvativši ulogu hrvatskih kvislinga, najprizemnije
poslužili za legitimiranje bošnjaèke platformaške vlasti, uz blagoslov
amerièkog veleposlanika Moona i njegovog potrèka Inzka, dvije i pol godine
kasnije napravili su od Federacije institucionalnu razvalinu i politièku
šprdnju. Nekada složna platformaška bratija, koja je na vrhuncu bila u jesen
2010, danas je meðusobno zakrvljena i razdijeljena. HSP, koji se nekada
prezivao Ðapiæ-Jurišiæ, raskolio se na Jurišiæevu i Budimirovu struju. Nakon
što je Jurišiæ izašao, toènije izbaèen iz Lagumžije, Budimir je izašao iz
Jurišiæa, ali se nepokolebljivo drži funkcije predsjednika Federacije, na što
je postavljen kao Lagumdžijin džepni Hrvat, premda mu je izborni legitimitet
mizeran, buduæi da broj glasova koje je osvojio na izborima ne premašuje broj
uzvanika na oveæoj hercegovaèkoj svadbi. Unatoè tome, ponaša se kao da je
Charles De Gaulle, a ne posuški Sejdo Bajramoviæ.
POLITOLOŠKA
ANALIZA: Švicarsko-belgijski primjer za reformu BiH
Svaka dublja politološka analiza državne tvorbe Bosne i
Hercegovine potvrðuje nužnost politièke reforme koja se mora tako koncipirati
da je veæinski akceptiraju sva tri konstitutivna naroda. Sadašnje stanje
kaotiène državne tvorbe je neodrživo i za europski put nezamislivo. Blokade
sustava i ignoriranje jakih demokratskih èimbenika pokazuje se fatalno po zajedništvo. Unitarizam bilo kog oblika je
kontraproduktivan. Regionalna rješenja federalnog ustroja Bosne i Hercegovine –
na osnovi ekonomskih regija (ma koliko god ih bilo) – mogu samo ponavljati
imperijalistièku dominaciju pojedinih etnija, pospješivati majorizaciju i
omoguæavati zatiranje slabijih.U
suvremenoj Europi to postaje sve teže izvodivo: primjer Sjeverne Irske, Južnog Tirola, Katalonije… Belgija, sa svojih šest
državnih reformi u zadnje èetiri decenije, pokazuje kako je težak (ali
nezaustavljiv) process emancipacije manje priznatih etnija u zajednièkoj
državi.
Nedavno održani znanstveni skup u
Banjaluci najviše je zasmetao onima kojima je Evanðelje deklarativna
profesija dok im je stvarna profesija politikanstvo kratkovidne
politike. Umjesto oprosta, pomirenja, kompromisa i dogovora njima je
zbog mrskog neprijatelja puno draži usklik „Idemo do Drine“.
SDP i daidže su politièki bliži neo-boljševizmu nego konstruktivnoj demokraciji
Željko
Vukiæ magistar znanosti i doktorand na Univerzitetu u Zürichu, kao
konstruktivni analitièar Zapadnog Balkana izradio je prije nepune
èetiri godine upadljivo interesantan i znanstveno plauzibilan prijedlog
ustroja Savezne države Bosne i Hercegovine na osnovi iskustava
federalnih država, a napose Švicarske i Njemaèke. Kratki pregled s
kartom trokantonizirane BiH, odmah je objavljen u Veèernjem listu.
-Kritièka analiza politièkog trenutka tronacionalne
državne tvorbe -
Ozbiljna prijetnja OHR-a (od 5. 2. 2011.)
županijskim skupštinama (s hrvatskom veæinom) zbog „opstrukcije" i „blokade"
formiranja „Doma naroda Federacije, a na taj naèin i drugih institucijau zemlji, ukljuèujuæi i Dom naroda BiH"
pokazuje svu ozbiljnost i kompliciranost politièke situacije u krajnje
podijeljenoj zemlji, s „krajnje" problematiènim politièkim ustrojstvom. U
prijetnji je i rijeè o „dodatnim mjerama" i „kažnjavanju" stranaka -jer je „dužnost" OHR-a pomagati „demokratskim
institucijama"... „Posebno, predsjednici HDZ-a i HDZ-a 1990 morajusada dokazati da su opredijeljeni poštivanju
Ustava i zakona..." Biranje i slanje izaslanika (delegata) iz županijskih skupština
u Dom naroda Federacije, postaje dakle kljuè
svih kljuèava u predugooèekivanom formiranju državnih institucija, nakon
održanih listopadskih izbora 2010. Facit:
hrvatske stranke (s preko osamdeset posto glasaèke potpore) vrše „blokadu"
sustava i time „provociraju" kaznene mjere Visokog „protektora" ...(!?)
Listopadski bh izbori za
saveznu (državnu) i srednju (entitetsku i
kantonalnu) razinu sigurno neæe veæini puèana tro-nacionalne državne
tvorbe
donijeti „revolucionalne promjene“, ali su idealna prilika da se
najmanjem
federalnom èlanu (Hrvatima) konaèno zakopa nacionalna ravnopravnost.
Kriticka analiza aktualne izborne teme novog državnog ustroj
Mr. sc Željko Vukic
TREÆI ENTITET (VELEKANTON) -
ILUZIJA ILI SPAS ZA BIH? Politièki napisi i izjave povjesnièara i teologa fra Petra
Jeleèa u ovo vruæe predizborno vrijeme postaju sve aktualniji -
plijeneæi rastoèenu bosanskohercegovaèku intelektualnu javnost svojom
hrabrošæu i nepatvorenom lucidnošæu.
Pogledajte otvorena pisma poslana svim važnijim osobama politièke scene BiH (Èoviæ, Dodik, Tihiæ, Komarica, Puljiæ, Janša, Tadiæ, Milanoviæ, Lajèak...) na izborniku Politika -> Otvorena pisma ili ovdje.