Švicarski Liberali
kreirali moderni ustav savezne države - poslije agresije i krvavog rata
Suprotno uvrijezenom misljenu
o mirnodopskoj visenacionalnoj zemlji, moderna drzava Svicarska, u svojim glavnim segmentima, stvarana je u burnim
krvavo-ratnim okolnostima. I samo, zahvaljujuci naprednjackim snagama iz svih
etnija i vjera, koji su se organizirali u
Liberalnu stranku, stvoren je ustav koji je u pravo vrijeme unio harmoniju medju posvadjane vjere
i jezike, gradove i provincije. Prosperitet zemlje bio je tako zagarantiran -
dovoljno jakom saveznom razinom, kao i sasvim dovoljnim kompetencijama srednje razine (kantona). Vaznost opcina
naravno, nikada nije dovodjena u pitanje.
Da se podsjetimo:
1798. godine snazna francuska okupatorska
vojska (generala Bonaparte), iz vec ranije zauzetih podrucja frankofonske
Svicarske, koji su je uz hvalospjev docekali, napala je gradove njemacke
Svicarske, prije svih Bern, Solothurn i Freiburg - s
cetrdeset tisuca najmodernije naoruzanih vojnika. Dvadeset tisuca odlucnih
svicarskih vojnika porazeni su u krvavom okrsaju. Nakon poraza pobjednicka
vojska je palila i pljackala, i na razne
nacine maltretirala svicarsko pucanstvo.
U krvi su slomljeni i ostali gradovi (kantoni), koji se nisu slagali s
okupacijom i stranom diktaturom. Svicarska je tada postala podrucje medjunarodnom ratnog
sukaba stranih vojski: austrijske,
francuske, ruske...
Na Beckom kongresu (1815.), na kojem su
bili i predstavnici svicarskih kantona, Svicarska je dobila danasnje granice,
ali i zastarjeli ustroj samostalnih
clanica(drzavica) koji su tako zadrzali politicku samostalnost ( i bili su u pravom smislu - entiteti), jer je to mnogo vise
odgovaralo stranim silama da provode svoj utjecaj. To su odmah iskoristile
gradjanske elite i uvodile zakone na stetu provincijskog zivlja. Siromasna
drzava Svicarska (tj. savez drzava) tesko se tako mogla oporaviti, i jos teze profitirati u okruzju mocnih
nacionalnih susjeda.
Svicarski intelektualci, potpomognuti
stranim politickim izbjeglicama, iznova su se organizirali, i sto je najvaznije,
formirali su jaku Liberalnu stranku, aktivnu u skoro svim svicarskim podrucjima.
Htjeli su prije svega razumno raspodijeliti vlast na srednjoj i na saveznoj razini, jer su uvidjeli da bez
jake savezne drzave nema napretka, kao sto ga nema i bez jakih samosvojnih kantona.
Prvi pokusaj da se takav ustav odglasuje (1833.) propao je. Konzervativci -
cuvari gradskih privilegija bili su jos uvijek prejaki. U tom previranju doslo
je cak i do gradjanskog rata sa stotinu
mrtvih i vise stotina ranjenih, sve dok konzervatici nisu kao porazeni i
rastjerani otvorili put modernom saveznom ustavu. Pobjednicki Liberali pripremili su prijedlog novog ustava koji je odmah
na glasovanju i potvrdjen: 1848. godine.
Za razliku od starog ustroja, Svicarska
je tako postala savezna drzava u kojoj savezno izglasani zakoni obvezuje sve
kantone. Vojska, vanjska politika, carine, posta, zeljeznice...postaju stvar
saveznih organa.
Savezna zakonodavna vlast je dvodomni
parlament: u Domu kantona su po dva zastupnika: iz svakog od 22 kantona, a u Predstavnicki dom bira se direkno po jedan
zastupnik na svakih 20 tisuca stanovnika
Srednja razina (kantoni) imaju i dalje
zakonodavnu, sudsku i izvrsnu vlast. Kompetentni su za skolstvo, kulturu,
socijalnu skrb, prostorno uredjenje...Takodjer i vjerska pitanja, u to vrijeme od
posebne vaznosti, spadaju u kantonalnu razinu odlucivanja,jer je religiozna pripadnost povijesno glavna
opravdanost kantonalnog zajednistva. To se moze lako uociti pri
usporedivnju granica vjerske pripadnosti i kantonalnih granica. Osim iznimaka
vjerski mjesanih kantona (koji su nasli druga zajednistva politickog suzivota -
primjer: kanton Graubuenden), istovjerske opcine, ako i nisu teritorijalno
povezane sa svojim kantonima, ostaju im vjerni - primjer: kantoni . Feriburg, Solothurn,
Schaffhausen - ili se zajednicki
odcijepljuju; primjer Appenzell - Ausseroden. Najnovije odcijepljenje
katolickih opcina u Juri od ostalih reformiranih opcina bernskog kantona rezultiralo
je novim kantonom 1979. godine, s
nazivom: Republika i Kanton Jura...Naravno
da je svako odcijepljivanje bilo bolno za mnoge, ali vjera u - biti
svoj na svome - obavezivala je i postivanje volje drugih.
Princip
direkne demokracije, tj. postivanja referendumske narodne volje u svim
pitanjima, ozakonjen u modernom saveznom ustavu, dao je svicarskom drustvu
nesagledive politicke prednosti i omogucio izuzetan prosperitet za naredna
stoljeca. Taj princip - kreiran u
stoljetnim ratovima i bunama svicarske visevjerske i visenacionalne zajednice
- danas se u svojoj cijelosti - politoloski moze poistovjetiti s principom subsidijarnosti (politicko odlucivnja odozdo), koji za
ustroj Bosne i Hercegovine moze kao primjer biti od izuzetne pomoci.
Pitanje je za Bosnu i Hercegovinu : - biti ili ne biti -
koliko naprednjackih realista kreira ustroj posvadjane bh zajednice,
kako su organizorani i kakva im je
pronicljivost?
Karta
kantonalnih granica i vjerske pripadanosti na pocetku 19. stoljeca (katolici i
reformirani):
|